Skupština Otočnog sabora

27.03.2014.

Prošle su dvije godine od ponovnog početka rada i godina dana od zadnje Skupštine Otočnog sabora.

Izvještaj o radu za 2013. godinu i plan rada za 2014. godinu

Prošle su dvije godine od ponovnog početka rada i godina dana od zadnje Skupštine Otočnog sabora. U predhodnoj godini bilo je dosta aktivnosti, a ponajviše oko aktiviranja podružnice u Dubrovačko – neretvanskoj županiji. Na otoku Mljetu je održana je izborna Skupština podružnice Otočnog sabora za otok Mljet. Pored aktiviranja podružnica Otočnog sabora, održali smo pet sjednica Vijeća u trima podružnicama i izdali smo treći bilten. Bavili smo se i aktualnom problematikom na otocima, sudjelovali u raspravama pri donošenju nekih Zakona. Organizirali smo javnu raspravu vezanu uz promjene Zakona o otocima. Prošlu 2013 godinu pamtit ćemo po ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju, poskupljenju putnih karata na katamaranskim linijama, novih koncesijskih ugovora za brodare i novi Zakon o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu. Novim Zakonom o prijevozu u linijskom i povremenom obalnom pomorskom prometu isključeni smo iz donošenja plovidbenih redova. Po novim koncesijskim ugovorima koji su potpisali brodari nije predviđena mogućnost izdavanja pokaznih mjesečnih karata pa tako ni subvencioniranje razlike u cijeni između pokaza i ekonomske cijene. Brodari sada mogu izdavati samo povlastice koje proizlaze iz Zakona o otocima.
Godina 2013. nije dobro završila za otočane. Zašto? Naime, Vlada Republike Hrvatske je na svojoj zadnjoj sjednici u 2013. donijela prijedlog odluke o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti. Po prijedlogu Vlade RH hrvatski otoci su razvijeni. Žalosno, ali istinito. Otoci ne spadaju pod potpomognuta područja, a problem je u tome što su sve jedinice lokalne samouprave koje imaju male otoke pod sobom u III ili IV indeksu razvijenosti. Žalosno je što u Odluci nisu prihvatili naš prijedlog u raspravi nacrta Zakona o regionalnom razvoju, o tretiranju otoka kao u Zakonu o otocima na I i II skupinu. O ovoj temi ćemo više govoriti u nastavku Skupštine.
Početkom 2013 u Zadru smo nazočili sastanaku u Zadarskoj županiji na temu vodovodizacije otoka Zadarske županije. Sastanak je bio vrlo konstruktivan i konkretan, ali nažalost nisu nastale nikakve promjene i nije se krenulo u izradu projekata za svaki otok kao zasebnu cjelinu. U prošloj godini možemo reći da nije bilo problema oko opskrbe otoka vode s vodonoscima i auto cisternama, a to možemo zahvaliti povoljnim meteo uvjetima-bilo je dosta padavina.
Delegaciju Otočnog sabora primio je Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, koje ga je izvijestilo o problemima s kojima se susreću stanovnici naših otoka. Između ostaloga, razgovaralo se o trajektnom i katamaranskom prijevozu, o opskrbi vodom te o rješavanju problema izlova alohtone divljači. Također, bilo je riječi o predstojećim izmjenama Zakona o otocima. Izaslanstvo je izrazilo svoje stajalište da razvoju otoka treba dati veću važnost, uz ostalo i adekvatnim organizacijskim ustrojem na razini državne uprave. Prigodom posjete Predsjedniku Republike Hrvatske Ivo Josipović uručena je odluka o počasnom članu Otočnog sabora - udruge za razvitak hrvatskih otoka, koja je donesena na zadnjoj Skupštini Otočnog sabora. Također, potpredsjednica Hrvatskoga sabora i predsjednica Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije Dragica Zgrebec primila je predstavnike Otočni sabor. Predstavnici Otočnog sabora predali su potpredsjednici Zgrebec tekst Prijedloga izmjena Zakona o otocima te ju upoznali s ključnim problemima otočnog života. Zbog specifičnosti života i problema na malim otocima istaknuta je potreba za zakonskim razlikovanjem malih od velikih otoka. Pitanje prometne povezanosti, subvencioniranje vode za gospodarstvenike, prijevoz goriva, kontrola divljači na otocima dio su problema i pitanja koja zahtijevaju hitna i konkretna rješenja, ako se želi sačuvati život na otocima i omogućiti jednake šanse za razvoj kao i u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske. Potpredsjednica Hrvatskoga sabora i predsjednica Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije Zgrebec pozdravila je inicijativu predstavnika Otočnog sabora za održavanje tematske sjednice Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije o otvorenim pitanjima i rješavanju postojećih problema kao i mogućnostima gospodarskog opstanka i razvoja na otocima. Nažalost do tematske sjednice nije došlo do dana današnjeg.
Zahvaljujemo Ministarstvu turizma što je prepoznalo naš prijedlog za izmjenu Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti i to članka 33. Zakona i to iz razloga kako bi se omogućilo izdavanje rješenja za obavljanje djelatnosti smještaja u domaćinstvima (pružanje ugostiteljskih usluga) svima bez dokaza o legalnosti izgrađenog objekta, odnosno da se osobi koja preda zahtjev za legalizaciju objekta omogući legalan rad, tj. kategorizacija objekta. Otočni sabor je 19.04.2012. u Splitu organizirao sastanak na temu “Turizam i legalizacija građevinskih objekata na otocima" na kojem je prisustvovala i današnja ministrica graditeljstva gospođa Anka Mrak-Taritaš i tada je donesen prijedlog izmjene čl. 33 Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. Ovim potezom Ministarstva turizma se dokazuje da je Otočni sabor spreman na dijalog s vlašću i da imamo konstruktivne prijedloge u korist otočana i poboljšanja gospodarstva na otocima.
U organizaciji Otočnog sabora u Splitu je održan sastanak na temu poboljšanja brzobrodskih linija u smislu bržih i češćih linija. Sastanku su prisustvovali otočani zadarskih, splitskih i dubrovačkih otoka. Sastanak je sazvan na temelju prigovora na ukinutu liniju Split-Rogač-Milna-Split, produženja plovidbe na linijama koje održava državni brodar Jadrolinija i prigovora na rješenje natječaja za brzobrodske linije tj. koncesija za javne usluge i obavljanje linijskog obalnog pomorskog prijevoza na brzobrodskim linijama: 9608: Korčula – Prigradica – Hvar – Split i 9604: Ubli – Vela Luka – Hvar – Split. Nakon sastanka udovoljeno je prigovorima i to: promjena plovedbenih redova tako da nema čekanja u portima, a ne dolazi do ugrožavanja sigurnosti po sustavu VTS-a mogućnost zamjenskih brodova zbog kapaciteta ili dupla plovidba promijenjen plovidbenog reda za katamaransku liniju Split-Rogač-Split (s večernjeg termina na dnevni termin). Što smo još jednom dokazali da se dijalogu rješiti nastali problemi. Nažalost zbog nerješenih svih problema došlo je do prosvjeda na otoku Korčuli, razlog je bio zbog poboljšanja brzobrodskih linija 9608 i 9604 (povećanje sjedećih mjesta i dodatnu liniju tokom ljetnih mjeseci).
Jedan od velikih događaja u prošloj godini je nazočnost predsjednika Republike Ivo Josipović u mjestu Sali na Dugom otoku na sjednici proširenog Vijeća Otočnog sabora. Poslušavši konkretne prijedloge kako unaprijediti otočni život, u prvom redu gospodarstvo, te razviti znanost, turizam i ostale otočke potencijale, predsjednik Josipović je ocijenio da hrvatska država dosada nije najbolje koristila sve mogućnosti koje pružaju hrvatski otoci. Predsjednik je tom zgodom pohvalio rad Otočnoga sabora koji pokušavaja pokrenuti stvari s mrtve točke. Izrazio je uvjerenje da će hrvatski otoci možda biti i motor razvoja hrvatskoga gospodarstva, ako budu privlačni domaćim i stranim investitorima. Sjednici su prisustvovali predstavnici triju ministarstva i to: turizma, kulture i regionalnog razvoja i fondova EU.
Otočni Sabor u suradnji s Gradom Zadrom i OŠ „Zadarski otoci“ kao matičnom školom s područnim odjelima Veli Iž, Molat, Premuda, Silba i Olib, organizirala je humanitarnu akciju pod nazivom „Bodulska balada“ 17. prosinca 2013. Bodulski dan je sadržavao kuhanje brudeta, nastup učenika OŠ „Zadarski otoci“ u jutarnjim satima te večernji koncert koji je bio posvećen autorskom radu Stjepana Benzona, književnika, pjesnika i pisca, a održao se u zadarskom Arsenalu. Također je bio organiziran i mali sajam otočnih proizvoda. U ovoj za Otočni sabor prvoj ovakvoj humanitarnoj akciji skupljeno je 30.737,20 Kn i od tih sredstava su sa 13.022,00 Kn pokriveni svi troškovi koji su se javili u organizaciji humanitarne akcije pod nazivom „Bodulska balada“.
Na kraju u humanitarnoj akciji za kvalitetnijim uvjetima školovanja najmlađih otočana, uručeno je ravnatelju O.Š. Zadarski otoci potvrda o uplaćenim sredstvima u iznosu 17.715,20 Kn na žiro račun škole.

Što možemo očekivati u 2014. godini? Možemo očekivati manje sredstava iz proračuna Republike Hrvatske i manje sredstava iz EU jer su nam visoki indeksi razvijenosti za otoke, a to ne prikazuje pravo stanje razvijenosti naših hrvatskih otoka, napose malih iz prve skupine po Zakonu o otocima. Također nam se ne piše dobro po novom Zakonu o tržištu nafte i naftnih derivata, tu nas čeka neizvjesnost cijene goriva, posebno za dosad zaštićene cijene plavog dizela koji koriste gospodarstvenici, poljoprivrednici i ribari. Glavne aktivnosti u 2014 godini: nastavak razgovora oko izmjene Zakona o morskom ribarstvu u vezi malog ribolova i Zakona o regionalnom razvoju u vezi indeksa razvijenosti; realizacija dvaju projekata i to „LOTI - Life of the Islanders (Život otočana)“ i „Otoci i turizam“.
Otočanima ne treba olakšati život, otočanima treba jednakost šansi, mogućnost da svoj život na otoku razvijaju na način kao da su na kopnu. Život na otoku, rođenjem ili odabirom, ne smije biti prepreka razvoju težnji koje suvremeni čovjek ima.
I na kraju iskoristio bi priliku i u ime zadarskih otočana, Otočnog sabora i svoje osobno ime zahvalio gospodinu Ivici Katiću, pročelniku za otoke pri Gradu Zadru koji odlazi na novu dužnost, na dosadašnjoj odličnoj suradnji i za sve što je napravio za razvoj otoka koji administrativno pripadaju Gradu Zadru.

Na današnjoj Skupštini Otočnog sabora doneseni su sljedeči zaključci:
1. lokalnom stanovništvu treba omogućiti korištenje ribolovnih alata obuhvaćenih nekadašnjom kategorijom malog ribolova bez uvjeta zasnovanih na dobnom i imovinskom, tj. financijskom cenzusu, ali uz obvezu edukacija koje će pridonijeti kvalitetnom upravljanju ribolova na hrvatskom dijelu Jadrana. Pri tome nije važno kako će se takve ribolovne aktivnost nazvati, ali pri konačnoj odluci mogu poslužiti spomenuti primjeri iz država članica Europske Unije koje su mreže stajačice uključile u rekreacijski ribolov;
2. da se prihvati naš prijedlog na Nacrt Zakona o regionalnom razvoju i tako ispravi nastala nepravda prema hrvatskim otocima donošenjem Odluke o razvrstavanju jedinice lokalne i područne samouprave prema stupnju razvijenosti od strane Vlade Republike Hrvatske;
3. da otoci imaju prioritet kod određivanja granica pomorskog dobra;
4. da Otočni sabor djeluje kao koordinator prema jedinicama lokalne samouprave u vezi problematike za mali ribolov;
5. da donosioci Zakonskih regulativa uključe Otočni sabor u donošenje Zakonskih odredbi i pravilnika koji se tiču otoka;
6. da se Otočni sabor uključi u provedbu odluke o ukidanju otočnih podružnih škola na otocima s malim brojem učenika.

Partneri

Članstva

Otoci

opširnije...