Tiskovna u Glini na temu dostupnosti zdravstvene zaštite na ruralnim područjima i otocima

24.01.2023.

Mislimo da bi trebalo probudit ministra zdravstva i pod hitno nešto napraviti po potanju zdravstvene zaštite na malim otocima, ako znamo da u zimskom periodu budu odsječeni od kopna i doktora po nekoliko dana. Ljudski život je neprocjenjiv i kao takvim trebamo se prema njemu odnositi s poštovanjem, a ne u njemu gledati samo potrebu za glasom na nekim od izbora. Ministar je najavio da početkom veljače dolazi do isporuke prvog broda za hitnu medicinsku skrb, koji će biti stacioniran u Zadru. Brodom bi trebali upravljati djelatnici Lučke kapetanije Zadar, zato ovom prilikom postavljamo pitanje ministru Berošu: da li će uz posadu lučke kapetanije na brodu tijekom isplovljenja iz Zadra na hitnu intervenciju biti i tim hitne medicinske pomoći ili će biti sve po starom samo drugo plovilo???????

Godinama upozoravamo da Hrvatska jednakih šansi znači da se uvjeti života na otoku moraju upravo kroz mehanizme vlasti, bilo središnje, regionalne ili lokalne, izjednačavati s uvjetima života na kopnu. Svaki je otok mali svijet za sebe, koji osim individualnih prirodnih značajki posjeduje i svoje društveno-gospodarske posebnosti.
Hrvatske je članica EU i mislim da bi trebali imati tendenciju prema približavanju standarda koji imaju ostali građani EU. Posebno mislim na standard medicinske usluge.
Kad govorimo o zdravstvenoj zaštiti na otocima ona sigurno nije jednaka kao i na kopnu. Moramo znati da i na svim otocima nisu jednaki uvjeti zdravstvene zaštite. Postoje primjeri da jedan liječnik pokriva više otoka. To se najviše odnosi na pučinske udaljenije otoke od kopnenih centara s malim brojem stanovnika. Posebno u zimskim uvjetima, kad su loša vremena i doktor nije u mogućnosti doći na otok do svojih pacijenata. Otočnu zdravstvenu zaštitu moramo kategorizirati prema udaljenosti pojedinog otoka od kopna i same naseljenosti otoka. Jedan od razloga depopulacije otoka je sigurno i zdravstveni standard na otocima. Nažalost u zadnje vrijeme imamo slučajeva gdje liječnici odlaze sa otoka trajno ili na bolovanje i tako otočno stanovništvo ostaje bez liječničke skrbi. Problem je što na natječaje za otočnog liječnika slab interes.
U socijali i zdravstvu potrebno je naći načina za uvažavanje otočnih specifičnosti bilo kroz drukčije standarde ili kroz posebne programe. Posebnosti se očituju kako u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, primjerice u broju liječnika koji nije adekvatan površini koja se pokriva, i to ne samo obiteljskih liječnika već i pedijatara i ginekologa, te bi trebao biti veći, zatim u kvotama i limitima za kućnu njegu, jer je teško ostvariva na slabije naseljenim dijelovima otoka ili manjim otocima.
U samom Nacionalnom planu razvoja otoka 2021 -2027 stoji da je potrebna uspostava HHMS sa kombinacijom brodica za pružanje hitne medicinske pomoći te biokemijski analizatori kojima će se točnije procijeniti neophodnost hitne intervencije i prijevoza pacijenata s otoka na kopno. Kako bi se u što većoj mjeri eliminirale barijere proizašle iz prometne izoliranosti otoka, posebno je potreba za intenzivnijem razvoju i primjeni telemedicine.
Prestankom rada HHMS kroz provedeni pilot projekt stanovnici naših otoka ponovno se stavljaju u neravnopravan položaj, jer njegovim prestankom standard „zlatnog sata“ za životno ugrožene pacijente na otocima opet ne postoji. Ovo je porazna činjenica za sve stanovnike hrvatskih otoka i ruralnih područja. Demografski pokazatelji ukazuju na konstantan negativni trend broja domicilnog stanovništva na našim otocima, sve stariju strukturu stanovništva i sve slabiju prostornu naseljenost. Ako Hrvatska doista želi revitalizirati svoje otoke, onda posebnu pozornost treba posvetiti dostupnosti zdravstvene zaštite na otocima, jer su dostupnost i kvaliteta zdravstvene zaštite jedan su od najvažnijih kriterija kvalitete života. Stoga organiziranost, dostupnost i kvaliteta pružanja hitne zdravstvene skrbi mora biti jedan od prioriteta nacionalnog programa razvoja naših otoka, pri čemu je HHMS-HEMS od krucijalne važnosti.
Mislimo da bi trebalo probudit ministra zdravstva i pod hitno nešto napraviti po potanju zdravstvene zaštite na malim otocima, ako znamo da u zimskom periodu budu odsječeni od kopna i doktora po nekoliko dana. Ljudski život je neprocjenjiv i kao takvim trebamo se prema njemu odnositi s poštovanjem, a ne u njemu gledati samo potrebu za glasom na nekim od izbora. Ministar je najavio da početkom veljače dolazi do isporuke prvog broda za hitnu medicinsku skrb, koji će biti stacioniran u Zadru. Brodom bi trebali upravljati djelatnici Lučke kapetanije Zadar, zato ovom prilikom postavljamo pitanje ministru Berošu: da li će uz posadu lučke kapetanije na brodu tijekom isplovljenja iz Zadra na hitnu intervenciju biti i tim hitne medicinske pomoći ili će biti sve po starom samo drugo plovilo???????
Zato ne treba ni spominjati što za otočno i ruralno stanovništvo znači HHMS koji automatski diže ljestvicu u standardu zdravstvene zaštite na otocima i ruralnim područjima. Smatram da nam je svima želja stvoriti brzu i efikasnu zdravstvenu zaštitu na otocima i ne samo na otocima nego i u drugim ruralnim područjima Republike Hrvatske.
Otočni Sabor zajedno s ostalim ovdje nazočnim udrugama traži hitno uvođenje HEMS-a u RH. Otočni Sabor od svog se osnutka bori za uspostavu ovakve usluge na hrvatskim otocima, napose onim udaljenim.

Moramo zahvaliti MORH-u, pomorskoj policiji i lučkim kapetanijama što su uvijek na usluzi otočnim doktorima, a tako i otočanima.