Zaključci sa tiskovne u Glini na temu dostupnosti zdravstvene zaštite na ruralnim područjima i otocima
26.01.2023.
Danas, 24. siječnja 2023. u Hrvatskom domu u Glini održana je konferencija za medije
Inicijative za dostupnost zdravstvene zaštite u ruralnim područjima i na otocima.
Zaključci konferencije za medije su:
1. Ustavom zajamčeno pravo na zdravstvenu zaštitu obavezuje državu, ali i lokalnu
zajednicu da prema odgovarajućim zakonima osiguraju zdravstvenu zaštitu za sve
stanovnike Republike Hrvatske bez obzira gdje živi. Temeljnim zakonima u zdravstvu,
zdravstvena zaštita građana RH provodi se na načelima sveobuhvatnosti, kontinuiranosti,
dostupnosti i cjelovitog pristupa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a specijaliziranog pristupa u
specijalističko-konzilijarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti.
2. Država, kao i lokalna i regionalna samouprava imaju obavezu dodatnim mjerama
doprinijeti da se osigura zapošljavanje dovoljnog broja zdravstvenih djelatnika na ruralnim
područjima i otocima na svim nivoima zdravstvene zaštite. Da bi se to ostvarilo potrebno je
provesti ozbiljno znanstveno istraživanje o potrebama stanovništva na razini svake lokalne
samouprave za zdravstvenom zaštitom, načinu regrutiranja i zadržavanja kvalitetnog
zdravstvenog kadra u ruralnim i izoliranim područjima. Na taj je način potrebno osigurati
popunjenost mreže primarne zdravstvene zaštite i osnovu za zaustavljanje i preokretanje
demografske devastacije zbog neadekvatne zdravstvene zaštite svih dobnih skupina
pacijenata. Pored toga, potrebno je provesti prebacivanje zadataka s liječnika na dobro
educirane medicinske sestre/tehničare te daleko veći opseg korištenja telemedicine i ostalih
modernih tehnologija kako na primarnom tako i na sekundarnom nivou.
3. Obzirom na specifičnosti, otoci i ruralna područja moraju biti posebno sagledana u okviru
svih mjera zdravstvene zaštite kako bi se osigurala dostupnost zdravstvene zaštite koja je
već sada za mnoge od tih stanovnika RH neadekvatna i nedovoljna.
Organizacija hitne medicinske službe na otocima i u ruralnim područjima mora biti sagledana
i kao služba koja je vrlo često jedina pomoć pogotovo u slučajevima osiromašenog starijeg
stanovništva koje vrlo često ne raspolaže prijevoznim sredstvima za samopomoć. Hitna
medicinska pomoć vapi za uvođenjem param dika, koje imaju skoro sve zemlje u Europi,
osim npr. Srbije te veći angažman ostalih dionika domovinske sigurnosti, posebice
vatrogasaca.
4. Proces uspostave helikopterske hitne medicinske službe prošao je dugi višegodišnji
period pripreme, testiranja kao i dokazivanja opravdanosti uvođenja HHMS i potrebno je
iskoristiti sva znanja i iskustva do kojih se u pripremnom periodu došlo a na osnovu podataka
hitnih kirurških i internističkih te ostalih hitnih stanja metodologijom koja je korištena u
zemljama s dobro organiziranom HHMS (Njemačka, Austrija, Velika Britanija).
5. Za trajnu i funkcionalnu uspostavu HHMS na cijelom teritoriju RH i sa dovoljnim brojem
helikoptera, baza i educiranog osoblja, što u sadašnjem prijedlogu Ministarstva zdravstva
nije slučaj. Trenutno najveći izazov predstavlja osposobljavanje službe 194 i 112, odnosno
dispečera koji bi bili adekvatno educirani da na osnovu protokola upućuju odgovarajuću
ekipu (vozilo HMP, brodicu i/ili helikopter). Izazov je i uključiti ostale dionike domovinske
sigurnosti (DVD posebice) koji bi mogli pomoći u dojavi i trijaži u slučaju mjesta gdje se
očekuje dolazak liječnika za više od 30 minuta. Za funkcioniranje HHMS ključno je napraviti
kategorizaciju bolnica da bi se pacijent odmah s mjesta događaja vozio u odgovarajuću
bolnicu bez sekundarnog prijevoza (npr. infarkt direktno u bolnicu koja radi koronarografiju a
ne u županijsku pa zatim u odgovarajuću bolnicu).
6. Predloženi broj baza nije dovoljan niti za planirana područja na kopnu a niti na obali.
Sadašnji prijedlog baza na aerodromima u Osijeku ( Klisa), Zagrebu (Pleso), Krku, Splitu
(Divulje) i Dubrovniku (Ćilipi) ostavlja velika područja Slavonije i Bilogore, kao i cijelu
Zadarsku županiju, dio Šibensko kninske i dio Ličko senjske županije izvan mogućih
intervencija helikopterske hitne medicinske službe unutar „zlatnog sata“.
7. Predlažemo, umjesto Osijeka, bazu u Slavonskom Brodu, što su predlagale i druge
stručne studije. Također pomicanje helikoptera iz Ćilipa u područje Ploča. Veliko područje
Šibensko kninske, Zadarske i južnog dijela Ličko senjske županije zahtjeva posebnu bazu.
Isto tako kontinentalni dio RH zahtjeva još jednu bazu.
8. Ozbiljno treba sagledati mogućnost da financiranje bude najvećim dijelom izvan proračuna
a organizacija unutar civilnog sektora, odnosno neprofitnog dijela koji može prihvatiti i
organizirati takve obaveze.
9. Potrebno je uspostaviti hitnu helikoptersku službu što prije. Jedan od važnih podataka koji
turistima (osobito onima sklonim većoj potrošnji) uvjetuje odabir destinacije za odmor je
organizacija zdravstvene zaštite.
