Kvarnerski otoci

Cres

Otok Cres, najveći jadranski otok (površine jednake onoj otoka Krka - 405,78 km2), nalazi se na sjevernom dijelu Kvarnerskog zaljeva. Na jugu, u Osoru, povezan je pokretnim mostom s otokom Lošinjem. Cres je brdovit otok dug 66 km i širok od 2 do 12 km. Obala otoka je razvedena i duga oko 247,7 km i obiluje mnogim uvalama i šljunkovitim plažama na svom zapadnom i južnom dijelu, dok su sjeverni i istočni dio ovjenčani strmim i surovim stijenama. Najviši vrhovi otoka su Gorice (648m) i Sis (638m).
Kao posebnu zanimljivost treba istaci prirodnu neobičnu pojavu slatkovodnog jezera Vrana, površine 5,75 četvornih kilometara, zapremine oko 220 milijuna m3. Razina slatkovodnog jezera je iznad razine okolnog mora, a njegovo dno ispod morske razine na dubini od 74m. Cres karakteriziraju veliki kontrasti između sjevernog submediteranskog dijela s visokim i gustim šumama hrasta medunca, graba, brijesta i kestena i srednjeg i južnog mediteranskog dijela koji obiluje pašnjačkim goletima i gustom makijom.
Veliko bogatstvo biljnog (oko 1300 vrsta) i životinjskog svijeta, s izuzetnim brojem endemskih i reliktnih vrsta predstavlja pravi izazov za zaljubljenike u prirodu. Na Cresu je također jedno od posljednjih staništa vrlo rijetke ptice - bjeloglavog supa. Nakon višegodišnjih znanstvenih istraživanja dvije kolonije na otoku Cresu u kojima obitavaju proglašene su "specijalnim ornitološkim rezervatima".
Na otoku se nalaze naselja (od sjevera prema jugu): Porozina, Filozići, Beli, Dragozetići, Sveti Petar, Predošćica, Vodice, Merag, Cres, Loznati, Pernat, Valun, Zbičina, Lubenice, Orlec, Mali Podol, Stanić (napušteno), Vrana (kraj koje je Vransko jezero), Vidovići, Grmov, Martinšćica, Hrasta, Miholašćica, Stivan, Belej, Ustrine, Osor (most prema Lošinju) i Punta Križa.

Ilovik

Otoci Ilovik i Sveti Petar nastavljaju se na južni dio otoka Lošinja od kojeg ih dijele Ilovačka vrata. Otok Ilovik ( 44 28 N, 14 33 E ) na kojem se nalazi jedino istoimeno naselje ima površinu od 5,8 km2, a opseg mu je 15,4 km. Obala je sa svih strana lako pristupačna, sa mnogo pitomih uvala. Najveća uvala sa pješčanom plažom je Paržine na jugoistočnoj strani otoka. Izmedu dva otoka proteže se kanal dužine 2,5 km i širine oko 300 m. Njegov akvatorij prirodno je zaštićen od svih vjetrova, osim donekle od juga, te može pružiti siguran boravak jahtama i manjim brodovima. Svojim položajem na granici sjevernog i srednjeg Jadrana vrlo je pogodan za noćenje jer za samo nekoliko sati možete stići do Istre, Krka, Raba, Paga, Kornata i drugih srednjedalmatinskih odredišta.

Krk

Otok Krk je najsjeverniji otok na Mediteranu, nalazi se u Kvarnerskom zaljevu. Najveći je otok na Jadranu, površine 409,9 km2 . Oko otoka je dvadesetak otočića, hridi i grebena. Krk je otok s najviše naseljenih mjesta, ima ih ukupno 68. Na otoku danas živi 17 860 stanovnika.Otok Krk nalazi se u pojasu umjerenog i blagog mediteranskog podneblja. Prosječna ljetna temperatura iznosi, 23o C, srednja temperatura mora u razdoblju lipanj-rujan 20o C. Najučestaliji vjetrovi su bura, jugo i maestral. Tako na sjevernom i jugozapadnom dijelu otoka više puše jugo, a u jednom dijelu središnjega i sjevernog područja otoka prevladava bura.
Na otoku u srpnju nema kiše, a male količine padnu u lipnju, kolovozu i rujnu. Najviše kiše ima u studenome. Otok Krk ubraja se i u najsunčanije dijelove Europe s 2500 sunčanih sati u godini. Raznolikost reljefa i povoljni klimatski uvjeti pridonijeli su razvitku približno 1 400 različitih biljnih vrsta. U središnjem i zapadnom djelu otoka prevladavaju šume, te uzgojene kulture mediteranskog voća i povrća, vinograda i maslinika. Sjeverni i južni dio otoka čini kamenjar i pašnjaci. Posebnost krčkog krajolika su terasasti suhozidi (gromače) i pastirski mrgari sačuvani na krševitim zaravnima iznad bašćanske doline.
Krk je hrvatski otok sa najviše naseljenih mjesta. Ima ih ukupno 68. To su:
Općina Baška: Baška, Batomalj, Draga Bašćanska, Jurandvor Općina Dobrinj: Čižići, Dobrinj, Dolovo, Gabonjin, Gostinjac, Hlapa, Klanice, Klimno, Kras, Polje, Rasopasno, Rudine, Soline, Sužan, Sveti Ivan Dobrinjski, Sveti Vid Dobrinjski, Šilo, Tribulje, Žestilac, Županje Grad Krk: Bajčići, Brusići, Brzac, Kornić, Krk, Lakmartin, Linardići, Milohnići, Muraj, Nenadići, Pinezići, Poljica, Skrbčići, Vrh, Žgaljići Općina Malinska: Barušići, Bogovići, Kremenići, Ljutići, Malinska, Maršići, Milčetići, Milovčići, Oštrobradić, Porat, Radići, Sabljići, Sršići, Strilčići, Sveti Anton, Sveti Ivan, Sveti Vid-Miholjice, Turčić, Vantačići, Zidarići, Općina Omišalj: Omišalj i Njivice Općina Punat: Punat i Stara Baška Općina Vrbnik: Garica, Kampelje, Risika, Vrbnik
Osim tih naselja postoje više zaseoka koji se vode pod nekim od spomenutih naselja. Neka od njih su: Kosić i Salatić kraj Vrha, Kozarin i Stoza kraj Garice, Glavotok kraj Brzaca, Paprata i Mavri kraj Risike.

Lošinj

Lošinj je otok na Kvarneru. Pripada administrativnoj jedinici Grad Mali Lošinj, odnosno, dijelom je Primorsko-goranske županije.Pruža se 31 km u smjeru sjeverozapad - jugoistok.Značajnija naselja na otoku su Mali Lošinj i Veli Lošinj.Umjetno je razdijeljen na dva dijela na predjelu Privlaka, gdje je Lošinj najuži. Tu je napravljen kanal.Ovo nije bilo prvo umjetno rezanje Lošinja. U prošlosti su Cres i Lošinj bili jedinstven otok. Tek umjetno prokopanim kanalom kod Osora, vjerojatno u rimsko doba, nastala su dva otoka kako bi se skratio put, odnosno zaobilaženje velike otočne mase na putu za otvoreno more. Otoci nose naziv Apsyrtides po legendi o Argonautima. U toj legendi kralj Etea iz Kolhide posjedovao je zlatno runo kojega se lukavstvom, uz pomoć čarobnice, kraljeve kćeri Medeje, dočepao Jason. On se na brodu Argo dao u bijeg, a kraljev sin Apsirt je krenuo za njima u potjeru. Medeja je prijevarom namamila brata Apsirta na pregovore, a Jason ga je iz potaje ubio. Medeja je rasjekla Apsirtovo tijelo i njegove udove bacila u more. Od rasječena Apsirtova tijela nastali su Apsirtovi otoci - Apsyrtides.

Rab

Otok Rab kvarnerski je otok površine 90,8 km2, čime na ljestvici površine zauzima četvrto mjesto među kvarnerskim otocima i deseto među hrvatskim jadranskim otocima. S Krkom i Pagom čini istočni - unutrašnji niz kvarnerskih otoka, koje od kopna dijeli Velebitski kanal. Oni se protežu usporedo s kopnenom primorskom obalom pravcem sjeverozapad-jugoistok. Zapadni ili vanjski niz čine otoci Cres i Lošinj, koje od Raba dijeli Kvarnerić.
Rab, uz manje otoke koji ga okružuju, čini rapsku otočnu skupinu u kojoj se ističu: Sv.Grgur i Goli na sjeverozapadu otoka, te uzak i dugačak otok Dolin koji se pruža uz naselja Barbat i Banjol na južnoj strani, tvoreći Barbatski kanal. U rapsku otočnu skupinu spadaju i udaljeniji otočići Laganj Veli, Dolfin, te Trstenik. Cjelokupna je površina rapske otočne skupine 115,62 km2. Rapskoj je općini (kao administrativnoj jedinici - do 1992.) pripadao i sjeverni dio susjednog otoka Paga - poluotok Lun.
Rab cijelom svojom dužinom nije u potpunosti paralelan s kopnom, već se svojim jugoistočnim dijelom približava kopnu na 1.5 km. Širina otoka varira od 3 do 11 km. Najveća širina je između rta Sv.Kristofor i rta Šilo na poluotoku Lopar, a najuži je na okomici na zaseok Perčinići u Barbatu. Geografski, otok Rab je smješten između 44°41' i 44°51' SZŠ te 14°40' i 14°53' IZD. Po pravilnoj dinarskoj reljefnoj strukturi i smjeru pružanja, Rab se razlikuje od susjednih otoka Cresa i Lošinja.

Susak

Susak je mali otok u sjevernom Jadranu, poznat po plitkim pješčanim uvalama, predivnoj narodnoj nošnji i žućkastoj prašini od koje je otok načinjen. Upravo ta prašina ga čini jedinstvenim - čak i iskusni moreplovci će se složiti da u cijelom Mediteranu nema sličnog otoka! Na otoku postoje dva naselja, Donje Selo ili Spjaža, i starije, Gornje Selo. Udaljenost između tih dvaju sela je stotinjak metara, a prometnica koja ih poveziva je zapravo krivudavo kameno stubište koje ide kroz trstiku. Gornje Selo je malo udaljenije od mora, a Donje Selo, odnosno Spjaža, kako sam naziv sugerira, je priobalno.

Unije

Otok Unije smješten je u Kvarnerskom zaljevu, točnije na 44°38'' sjeverne zemljopisne dužine i 14°15'' istočne zemljopisne širine.Površina Unija je 16,77 km2 i imaju 36,6 km obalne linije. Okolo otoka se nalazi i nekoliko manjih otočića, otočić i greben Samunćel (sjeverozapadno), otočić i pličina Mišnjak (istočno), greben Zasmokve i jedan otočić, Školjić, a južno od otoka se nalaze pličina Arbit. (tik uz najužniju točku), i pličina pod Polcem.