Otok Zlarin nalazi se u šibenskom arhipelagu, a od kopna ga odvaja Šibenski kanal. Otočani se tradicionalno bave poljodjelstvom, ribarstvom i vinogradarstvom te spužvarstvom. Zlarin ima lijepa kupališta s pješčanom plažom, miran je i tih, slikovite prirode i gostoljubivih ljudi pa ga preporučujemo obiteljima s malom djecom i svima željnima odmora jer na otoku nisu dozvoljeni automobili. Atraktivan šibenski akvatorij brojnim otocima privlači nautičare, a u neposrednoj se blizini nalazi nacionalni park Kornati. Brodska linija Šibenik-Zlarin prometuje svakodnevno i spaja otok s kopnom. Administrativno je dio šibensko-kninske županije. U zimskim vremenima otok ima populaciju od 276 ljudi, ali od ožujka do listopada stanovništva raste znatno, do više od 2 000 ljudi. Zlarin ima velike emigracije stanovništva u svojoj prošlosti. Zlarinova najviša točka je Klepac na 169 metara nadmorske visine. Tijekom sunčanih dana, od ove točke možete vidjeti planinu Velebit i vulkanski otok Jabuka u Jadranskom moru. Zlarin ima velik broj šuma čempresa i borova, i drugih prirodnih biljaka kao što su ružmarin, smokva, maslina, itd.. Unutarnji dijelovi otoka su nenaseljeni i prekriveni gustom šumom. Zlarin je jedan od rijetkih otoka na Jadranu koji ne dozvoljavaju pristup automobila.
Otok Žirje je najudaljeniji otok u Šibenskom arhipelagu. Poznat kao ribarsko naselje te bogato ribolovno područje. Zbog svoje udaljenosti od kopna ali isto tako i zbog trajektne povezanosti s kopnom Žirje je poželjno mjesto za ljude koji žele provesti miran odmor i uživati u blagodatima ljeta. Brodska veza sa Šibenikom preko otoka Kaprije spaja ovaj otok s kopnom. Žirje je smješteno 22 kilometra jugozapadno od Šibenika na dodiru s nacionalnim parkom Kornati, površine je 15,08 km2, duljine 12 kilometara i ukupne duljine obale 41,8 km. Otok je pretežno sastavljen od vapnenca, reljefno je zanimljiva kompozicija na kojoj se uzdužno prostiru dva izdignuta bila, a u srednjem dijelu je plodno polje veliko 108 hektara (od ukupno 1508 hektara koliko ima čitav otok). Na otoku postoji osam prirodnih spilja i jama: Golubnica, Mala Jama, Podvodnje, Gravanjača, Mala buža u Tratinskoj, Gradina, Mala buža za Prisligom i Draževica. Najviši je vrh Kapić (131 m) na kojem je očuvan kružni bedem prethistorijskog zbježišta. Na brdu Vela glava koji dominira Samogradskim vratima, južnim ulazom u Kornatsko otočje, je postavljen vidikovac s identificiranim točkama u okolici.
Prvić je otok smješten između Vodica i Šibenika i najbliži je kopnu. Naseljen je od ranog srednjeg vijeka, a pretpostavlja se da je ime dobio zbog svog položaja (prvi otok). Otok je idealan za odmor u miru i tišini. Na otoku se nalaze dva mjesta: Prvić Luka i Prvić Šepurine. U naselju Prvić Luka se nalaze crkva i samostan Gospe od Milosti, a u crkvi je grob Fausta Vrančića, čovjeka koji je izumio padobran. Prvić Šepurine su mjesto s malim labirintom kamenih ulica. Otok Prvić je povezan s kopnom brodskim linijama Šibenik-Zlarin-Prvić-Vodice. Prvić je otok u šibenskom otočju, u blizini Vodica. Površina otoka je 2,41 km², a broj stanovnika otoka je 453 (od 2001.) Dužina obale je 10,6 km, a koeficijent razvedenosti obale je 1,93. Najviši vrh na otoku je Vitković (79 m). Na otoku postoje dva tipična dalmatinska ribarska naselja: Prvić Luka i Šepurine, a međusobno su povezani jedan kilometar dugom cestom. Šepurine se nalaze na zapadnom dijelu otoka, a Prvić Luka smještena je na jugoistočnom dijelu otoka. Otok je naseljen još u antičko doba pa je tako ispod crkve Gospinog Porođenja pronađeno antičkih i kasnoantičkih materijalnih ostataka (keramika, grobovi u amforama, ranokršćanski kapitel), a u blizini crkve rimska tegula (krovna opeka)iz 1. st. nove ere. Otok Prvić je prirodni nastavak otoka Zlarina, što dokazuju brojni podmorski plićaci i greben Raženik i otočić Lupac. Otok leži 1 n/m jugoistočno od grada Vodica. Zanimljivo je što taj otok nije građen od vapnenca kao ostali otoci, već od krednih dolomita. Živopisne uvale i uvalice privlače kupače koji traže u ljepoti prirode usamljenost i mir. Oba naselja na otoku zaštićena su od Ministarstva kulture RH kao nacionalna kulturna baština. Otok je poznat i pod nazivom Faustov otok – otok Fausta Vrančića, znanstvenika, povjesničara, lingvista, filozofa, matematičara i fizičara, koji je živio u 17. stoljeću, rodio se u Šibeniku, a na otoku je proveo svoje djetinjstvo. Umro je u Veneciji, a po svojoj želji je pokopan na otoku u crkvi Sv. Marije od Milosti u Prvić Luci.
Otok Kaprije je posebno zanimljiv nautičarima i izletnicima zbog svojih uvala i prirodne luke. Nalazi se u središnjem dijelu šibenskog arhipelaga između otoka Kakana i Zmajana. Dobio je ime po mediteranskoj biljci čiji pupoljci služe kao začin-kapar. Na otoku Vas čekaju lijepe plaže, puno mira i tišine, sunca i opuštanja, a miris maslina i borova bit će dodatna nijansa na toj lijepoj skici. Otok Kaprije je povezan sa Šibenikom svakodnevnom brodskom linijom. Smješten je oko 15 kilometera jugozapadno od Šibenika, površine je 7,11 km2 i ukupne duljine obale 25,211 km kojoj je indeks razvedenosti 2,56. Jedino naselje na otoku također se naziva Kaprije koje okružuju brežuljci od kojih je najviši Velika glavica (129 m). Nazvan je po mediteranskoj biljci kapara, čiji pupoljci služe kao začin.[3] Od susjednih otoka ga dijele morski prolazi i kanali, kao i akvatorij Murterskoga mora. Sjeveroistočnije se nalaze Prvić, Tijat i Zmajan (Orut) s manjim otočićima, od kojih je dijeli Kaprijski kanal, a jugozapadnije je smješten otok Žirje s pripadajućim otočićima od kojih je dijeli Žirjanski kanal.
Krapanj je najmanji i najniži naseljeni otok na Mediteranu. Po njegovim hridinastim dijelovima rasprostranjena su rastilišta spužava i crvenog koralja. Otok Krapanj je poznat po spužvarstvu i ronilaštvu. Otok Krapanj, tj. njegovo središte čini naselje od uglavnom kamenih kuća, koje tvore splet uskih kamenih uličica, karakterističnih za dalmatinsko podneblje. Iz te mreže se izdvaja Samostan sv. Križa koji krije i čuva vrijednosti pod zaštitom države. Zabavu potražite u nekoliko caffe barova, a onima koji željni provoda do ranih jutarnjih sati preporučujemo diskoteke u Vodicama i Primoštenu. Otok Krapanj je svakodnevnom brodskom linijom povezan s kopnom u mjestu Brodarica kod Šibenika. Najviša mu nadmorska visina ne prelazi 1,25 m. Udaljen je od kopna svega 300 m. Šezdesetih godina prošlog stoljeća s više od 1500 stanovnika bio je najgušće naseljeni otok na Jadranu. Krapanj je manji od pola četvornoga kilometra. Danas na Krapnju živi oko 200 stanovnika. Krapanj je otok stoljetne tradicije ronilaštva, spužvarstva i ribarstva. Krapanj, tj. njegovo središte čini naselje od uglavnom kamenih kuća, koje tvore splet uskih kamenih uličica, karakteristično za dalmatinsko podneblje. Iz te se mreže izdvaja stoljetna borova šuma i samostan Sv.Križa, u čijem muzeju se čuvaju brojni eksponati koji svjedoče o životu Krapnja u prošlim vremenima.
Otok Murter je najveći otok šibenskog arhipelaga, spojen s kopnom u mjestu Tisno. Na otoku Murteru nalaze se četiri mjesta: Murter, Tisno, Jezera i Betina. Otok je naseljen od davnina, a prvi stanovnici bili su Iliri, čemu svjedoče ostaci ilirskog naselja „Colentum“ pokraj Betine. Zbog svog položaja, u blizini Nacionalnog parka Kornati, otok Murter je privlačan nautičarima koji se sidre u njegovim uvalama. Pješčane i šljunčane plaže, između ostalih Slanica i Kosirina, privlače svojom ljepotom. Otok Murter je polazište prema Nacionalnom parku Kornati pa ga često nazivaju „Vrata Kornata“. Murter je sjevernodalmatinski otok, ispred mjesta Pirovac. Površina otoka je 17,58 km2. Naselja na otoku su Betina, Tisno, Jezera i Murter koji je najveće i najstarije mjesto na otoku. Otok je s kopnom spojen kratkim mostom u mjestu Tisno.
Otok Kornat je najveći otok skupine otoka koja čini i Nacionalni Park Kornati. Otočje Kornati je pravi raj za nautičare, ronioce i sve ljude željne odmora na osami. Čisto more bogato ribom privlači galebove koji rado posjećuju Kornate. U prapovijesti Kornat je bio naseljen. O tome svjedoči nalaz kamene sjekire podno brda Padinka na otoku Kornatu. Neobično je vidjeti kilometre suhozida izgrađene ljudskom rukom da bi se sačuvali pašnjaci na ovoj skromnoj površini. Na Kornat kao i na okolno otočje se može doći brodom ili u organizaciji turističkih agencija koje imaju odobrenje za organiziranje izleta na Kornate.