Otoci srednje Dalmacije
Brač
Brač je najveći srednjodalmatinski otok. Dug je oko 40 km, a širok prosječno 12 km. S ukupnom površinom od 395 km² je treći otok po veličini na Jadranu. Od kopna je udaljen 6 do 13 km. Prema zapadu je od otoka Šolte odvojen Splitskim vratima, a prema jugu od otoka Hvara Hvarskim kanalom.
Šolta
Šolta je otok u srednjoj Dalmaciji nedaleko Splita, zapadno od Brača, površine 51,9 km², koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji. Istočno od ovog otoka nalazi se otok Brač a zapadno je Drvenik Veliki. Jugoistočno je Hvar, a sjeverno je Split. Ovaj otok je od Splita udaljen 15 km ili oko 9 nautičkih milja. Od kopna na sjeveru dijeli je Splitski kanal, od otoka Brača na istoku uzana Splitska vrata, a od otoka Drvenika Velog na zapadu Šoltanski kanal). Sjeverno od Šolte je otok Čiovo jugoistočno otok Hvar i južno otok Vis. Uz otok Šoltu, kod uvale Maslinica, nalazi se još sedam otočića. Glavno mjesto na otoku su Grohote. Naselja na otoku su: Grohote, Gornje Selo, Srednje Selo, Donje Selo, Stomorska, Nečujam, Rogač i Maslinica.
Hvar
Hvar pripada grupi srednje-dalmatinskih otoka. Nalazi se u Splitsko-dalmatinskoj županiji, usred skupine otoka koji su dijelom ove županije. Gledano po neposrednom susjedstvu, sjeverno od njega se nalazi otok Brač, a južno od njega se nalaze Šćedro (od kojeg ga dijeli Šćedorski kanal), Vis (više prema jugozapadu), Paklinski otoci, Korčula i poluotok Pelješac. Otok je podijeljen je u 2 grada i 2 općine (Grad Hvar, Grad Stari Grad, Općina Jelsa i Općina Sućuraj). Otok Hvar, kralj među dalmatinskim otocima, poznat je od antike po svom vaznom strateškom i nautičkom polozaju, bogatstvu slojevitosti povijesnih razdoblja, kulturnim i prirodnim spomenicima i knjizevnosti. Zahvaljujući blagoj klimi, toplim zimama i ugodnim ljetima, domaćin je brojnim gostima, znanstvenicima i putnicima namjernicima koji su privučeni raskošnom mediteranskom prirodom, bogatom tradicijom i noćnim životom. Hvar se danas smatra jednim od deset najljepših otoka na svijetu.
Vis
Vis je istureni hrvatski otok. Od kopna je udaljen 45 km. Površina otoka iznosi 90,3 km2, na otok vozi komercijalna linija iz Splita dva do četri puta dnevno. Oko otoka Visa se nalaze brojni manji otoci, otočići i školji (Biševo, Budikovac, Brusnik, Jabuka, Ravnik, Svetac i drugi). Veća mjesta na otoku su Vis i Komiža. Prirodne ljepote vrijedne viđenja su Modra špilja na obližnjem otoku Biševu, Zelena špilja na Ravniku i Kraljičina špilja na Visu, a od povijesnih znamenitosti valja spomenuti tu je Titova špilja, obnovljeni spomenik poginulim mornarima u bitci kod Visa.
Drvenik Veli
Drvenik Veli je otok u splitskom akvatoriju, sjeverozapadno od Šolte, od koje ga dijeli Šoltanski kanal. Najveće naselje na otoku je Drvenik Veliki, koji je, administrativno, gradsko naselje Grada Trogira. Otok okružuje nekoliko manjih otoka: istočno od otoka su Krknjaš Mali i Krknjaš Veli, a južno Orud i Mačaknar. Drvenik Mali, 3 puta manji od Velog, je oko 2 km zapadno. Kanal između Drvenika Velog i Malog naziva se Drvenička vrata, a u njima je otočić Malta. Obala otoka je razvedena, s puno uvala s pješčanim i šljunčanim plažama. Glavno naselje se nalazi u najdubljoj uvali na otoku, a valja izdvojiti i uvale Grabule (zapadno od naselja Drvenika Velog), Mala Luka (na zapadu otoka), Pernatica (jug) i Solinska (jug). Uvala Grabule jedina je zaštićena od svih vjetrova. Na istočnoj strani otoka, uz otočiće Krknjaše, je mjesto povoljno za sidrenje.
Drvenik Mali
Drvenik Mali je otok koji se nalazi oko 10 nautičkih milja jugozapadno od Trogira, zapadno od otoka Drvenika Velog, od kojeg ga dijeli tjesnac Drvenička vrata. Od kopna ga dijeli Drvenički kanal. Površina otoka je oko 3,43 km². Najviši vrh je 79 m visoka Glavica na zapadu otoka. Lokalno ga stanovništvo naziva Ploča. Otok je nastanjen i to uglavnom na središnjem i istočnom dijelu te broji 50 do 60 stanovnika, koji nastanjuju nekoliko zaselaka.