Zadarski otoci

Dugi otok

Pripada Zadarskoj otočnoj skupini sjevernodalmatinskih otoka površine 124 km2 (dug 43 km, širok do 4,6 km). Na otoku se nalaze sljedeća mjesta: Sali (ujedno i najveće mjesto na otoku), Zaglav, Žman, Luka, Savar, Brbinj, Dragove, Soline, Božava, Veli Rat, Verunić (Verona) i Polje. Pruža se u smjeru sjeverozapad - jugoistok, u nizu u kojem je sjevernije otok Molat, a južnije Kornat. Između niza vapnenačkih bila, u kojima je najviši vrh Vela straža (338 m), prostiru se kraška polja Velo jezero, Arnjevo polje, Stivanje polje, Sridnje polje i dr.; mnogobrojne su spilje (Strašna peć, Kozja peć, Veli badanj, Crvene rupe i Pećina). Južni je dio otoka kamenjar, srednji i zapadni obrastao je šikarom, a mjestimice ima i šume.Uz obalu su mnogobrojni otočići (Golac, Bršćak, Magarčić, Mali i Veliki Planatak, Utra, Mrtovnjak, Luški, Krknata, Lagnići, Mežanj, Katina. Dugi otok svoju povijest piše tisućama godina, a da je bio naseljen od najranijih vremena svjedoče ostaci građevina razasuti širom otoka. Dugi otok se prvi put spominje sredinom 10 st. od strane bizantskog cara Konstantina Porfirogeneta koji ga u svom djelu 'De administrando imperio' navodi pod imenom Pizuh. Početkom 11 st. otok se u pisanim izvorima naziva Insula Tilagus, a ovaj je naziv očuvan u imenu uvale Telašćica. Svoje današnje ime otok je dobio u 15. stoljeću.

Ist

Ist je otok, 21 NM sjeverozapadno od Zadra. Površine je 9,73 km2 i ima oko 200 stalnih stanovnika. Okružen brojnim otočićima i hridima. Na otoku se nalazi istoimeno mjesto. Ist je dugi niz godina odredište nautičara, ronilaca i ribolovaca. Turiste na otok privlače prirodne ljepote, bogata povijest i gostoljubivost domačina.

Iž

Iž je otok u zadarskom arhipelagu, između Dugog otoka i Ugljana, od kojih je odvojen Srednjim kanalom na istoku i Iškim na zapadu. Naselja su Mali Iž i Veli Iž. Središte otoka, Veli Iž, leži u pitomoj uvali na sjevero-zapadnoj strani otoka. Maslinarstvo, ribarstvo i pomorstvo glavne su gospodarske djelatnosti. Mali Iž se smjestio na jugoistočnoj obali otoka Iža, a sastoji se od tri živopisna mjestašca (Mućel, Makovac i Porovac), na tri brda, u podnožju kojih su dvije uvale - Knež i Komoševa.

Rava

Otok veličine 3.62 km2 nalazi se u Zadarskom arhipelagu. Na otoku su dva naselja, Vela Rava smještena u sredini otoka, te Mala Rava na sjevero-zapadu otoka. Vela Rava smještena je na polovici otoka, sa uvalama Marnjia, Grbacina, Grbavc i sa starim selom pokriva veci dio otoka. Mala Rava je smještena na sjevernoj strani otoka. Glavna uvala je Lokvina gdje se nalazi veći dio kuća. Uvala je okrenuta prema Dugome otoku i sa svojom zakrivljenim rtom tvori idealno mjesto za sidrenje.

Molat

Otok Molat peti je po veličini naseljeni otok zadarskoga arhipelaga sa 22,82 četvorna kilometra površine. Najveća duljina mu je 11,1 kilometar, a širina 4,4 kilometra. Ukupna duljina obalne crte iznosi 48 kilometara.Prema popisu iz 2001. godine na otoku je živjelo 222 stanovnika. Ime Molatu dolazi od latinske riječi mel ili med, odnosno melatus, što u prijevodu znači meden. Mjesto Molat - slikovito turističko i ribarsko mjesto, smješteno u sjevernom dijelu zadarskog arhipelaga. Mjesto Brgulje - se nalaze na središnjem dijelu Molata, otoka zadarske rivijere koji je svakodnevnom trajektnom linijom povezan s kopnom. Brgulje su se smjestile nedaleko od trajektne luke, a kao i cijeli otok Molat, odlikuju se lijepim plažama i brojnim uvalama, pa je ovo česta destinacija nautičara na putu prema nacionalnom parku Kornati. Mjesto Zapuntel - naselje smješteno na brdu u unutrašnjosti otoka, na rubu Zapuntelskog polja, podalje od svoje luke.Okružen zelenilom bujnog otočnog raslinja i okupan bistrim morem, Zapuntel je izvrsno odmorište svima koji žele mir vlastite plaže i neometano uživanje u ljetnim sportovima.

Olib

Otok Olib se nalazi na graničnom području Dalmacije i Kvarnera. Pripada sjevernodalmatinskoj skupini otoka. Otok Olib s istoimenim naseljem dio je zadarskog arhipelaga i nalazi se istočno od otoka Silbe. Naseljen je još od doba antike: pod nazivom Aloip spominju ga Strabon i Konstantin VII. Porfirogenet. Otok je omiljeno odredište nautičara i sportskih ribolovaca. Olib je mirno mjesto za tihi odmor smješteno na zapadnoj obali otoka te ujedno jedino otočko naselje. Olib je svakodnevnim trajektnim i katamaranskim linijama povezan s gradom Zadrom, a zbog mira i očuvane autentične atmosfere namijenjen je prvenstveno ljubiteljima tišine i privatnosti.

Silba

Silba je otok i nalazi se zapadno od Zadra i naziva se još i "vratima Dalmacije". Pruža se u pravcu sjever-sjeverozapad - jug-jugoistok. Ima oblik bata, kojem je šira strana na sjeveru. Otok Silba ima površinu 15 kvadratnih kilometara, duga je 8,3 kilometara a široka 3,3 kilometra. U najužem dijelu otoka, širine oko 700 metara, smjestilo se mjesto Silba koje je i ujedno jedino naselje na otoku s 270 stalnih stanovnika, dok tijekom ljeta taj broj naraste na nekoliko tisuća. Jedino naselje na otoku je mjesto Silba. Otokom vlada mir i tišina jer na Silbi nema prometa, što posjetiteljima omogućava potpuno psihićko opuštanje i relaksaciju.

Premuda

Otok Premuda dug je 9 km i do 1 km širok a zauzima površinu od oko 9,2 km². Nalazi se jugo-zapadno od otoka Silbe i sjeverozapadno od otoka Škarde, te je najzapadniji otok koji pripada zadarskim otocima. Premuda ima velik broj prirodnih uvala. U unutrašnjosti otoka u blizini polja razvilo se naselje. Premuda ima dvije luke, na sjevernoj strani otoka u uvali Loza, koja je do izgradnje trajektnog pristaništa Krijal bila glavna luka za prihvat brodske veze, dok se sad koristi samo povremeno za pristajanje brodske veze u slučaju jakog vjetra iz južnog ili zapadnog smjera. Na južnoj strani otoka smještena je na predjelu Krijal stara ribarska luka, sagrađena još za vrijeme Austrougarske u obliku potkove, te se koristila za privez lokalnih ribarskih brodova i nautičara tokom ljeta. 2005 godine zapadno od stare luke sagrađeno je novo trajektno i brzobrodsko pristanište Krijal. Južno od luke Krijal tokom ljetnih mjeseci nalazi se također nautičko sidrište sa cca 40 bova. Za sidrenje nautičara također je popularna uvala Premuda koja se nalazi cca 1NM južno od luke Krijal.

Pašman

Površinom od 60 km2 i s 70 km razvedene obale ubraja se među veće hrvatske otoke. S otokom Ugljanom povezan je mostom u prolazu Ždrelac, a od kopna ga dijeli Pašmanski kanal koji je na pojedinim mjestima širok svega 2 km. Time je ujedno i jedan od otoka koji su najbliže kopnu. Nalazi se u zadarskom arhipelagu, između gradova Zadra i Biograda. Otok Pašman na svojih 60 km2 pokazuje kontinuitet življenja od prapovijesti. Današnja su naselja smještena na sjeveroistočnoj strani otoka: Ždrelac, Banj, Dobropoljana, Neviđane, Mrljane, Barotul, Pašman, Kraj, Ugrinić i Tkon. Većina od 3100 stanovnika tipičnih otočnih mjesta tradicionalno se bavi ribarstvom i poljodjeljstvom, u novije vrijeme i turizmom.

Ugljan

Ugljan je najbliži otok zadarskog arhipelaga, točno preko puta gradu Zadru, od kojeg ga djeli samo nekoliko NM široki Zadarski kanal a povezan je brojnim trajektnim linijama. Nalazi se sjeverozapadno od otoka Pašmana i jugoistočno od otoka Rivanj i Sestrunj. Zovu ga i zeleni otok, pokriven je gustom makijom, borovima, maslinama, smokvama, vinovom lozom i raznim drugim mediteranskom raslinjem. Površina mu je 51,85 km2, dok je obalna crta duga 74 km. Ugljan se ubraja i među najnaseljenije hrvatske otoke. Sva naselja otoka Preko, Ugljan, Lukoran, Sutomišćica, Poljana, Kali, Ošljak i Kukljica leže uz obalu dobro obrađene istočne strane otoka.

Rivanj

Rivanj je otok u zadarskom arhipelagu. Otok pomoraca, lijepih plaža u sjeni čempresa, pun mirisnog dalmtinskog bilja, s bogatim ribolovnim područjem i idealnim uvjetima za jedrenje, surfing i ostale sportove na vodi. Otok je povezan trajektnom linijom sa Zadrom. Ovaj mali otok istoimenim naseljem u unutrašnjosti otoka, obrastao je makijom. Ispod naselja, na jugozapadnoj obali, nalazi se mala luka sa novim naseljem koji se proteže uz more. Nalazi se između susjednih otoka Ugljana i Sestrunja s kojim stoljećima dijeli i župnu crkvu.

Sestrunj

Otok Sestrunj spada među manje otoke zadarskih otoka. Neposredno je okružen „kanalima“ i to Sestrunjskim na jugoistoku, Rivanjskim sa sjeverozapada i Srednjim s juga. Kako je središnje položen i visinom istaknut, s njega se pruža izvanredan pogled na dio zadarskog priobalja i otočja. Od Zadra je udaljen 15 km zračne linije, a udaljenost između Zadra i luke Kavlin na južnom dijelu otoka je 12 milja. Otok je povezan trajektnom linijom sa Zadrom. Otok spada u male otoke naše obale.

Zverinac

Zverinac je u otok u zadarskom arhipelagu između otoka Tuna Velog i sjeverne obale Dugog otoka. Površina otoka je 4,18 km², obalna crta je duga 14 km, a najviši vrh je Klis. To je malo ribarsko mjesto u kojem svega nekoliko obitelji živi cijele godine. Plaže su uglavnom prirodne, kamene, intimne, smještene u nekoliko uvala do kojih vodi cestica uz obalu, s koje se možete spustiti na bilo koju od tih plaža. Na nekoliko mjesta ima šljunka, ali to je u manjini. Naravno, jedan dio plaža je uređen, s postepenim ulazom u more.

Vrgada

Vrgada je otok u Jadranskom moru, ispred Pakoštana. Priroda je Vrgadu darovala ljepotom razigrane obale, plodnim poljem i mirisnom borovom šumom, a u dotu joj je dala i trinaest otočića da ju krase, kako kakva prosuta kolajna. Tko želi ”Mediteran kakav je nekad bio” neka dođe ovdje. U Vrgadu gdje povijest u slow motionu okreće svoje stranice. Ovdje vas još uvijek noću budi tišina, danju se zaboravlja što je to žurba i da negdje na kopnu još uvjek jure automobili, a na plaži, u debeloj hladovini borova stotine cvrčaka čine jedinstveni ugođaj ljetnog ludila.

Vir

Otok Vir nalazi se u blizini grada Nina, a odvojen od kopna kod mjesta Privlaka plitkim gazom. Na tom najbližem položaju prema kopnu, sagrađen je most na 11 stupova. Na otoku se nalaze tri veća naselja: Vir, Torovi i Lozice. Najviši vrh Vira je Barbinjak, 116 m n/m. Otok je slabije razveden. Na sjeveroistočnom pogledu s Vira proteže se otok Pag, a jugozapadni pogled gleda na Virsko more i otoke Ugljan, Sestrunj, Rivanj, Molat i Ist. Otok Vir je jedan od 300 otoka i otočića Zadarskog arhipelaga, odnosno jedan od 1186 otoka i hridi u hrvatskom Jadranu. Položen je u Virskom moru u sjeverozapadnom dijelu Dalmacije. Dvadeseti je po veličini među hrvaskim otocima, a osmi u Zadarskom arhipelagu. Nastavlja se na Privlački poluotok od kojega ga rastavlja 3m dubok i 300m širok Privlački gaz. Od otoka Paga na sjeveroistoku dijeli ga 0,7 nautičkih milja kanal Nove Povljane.

Pag

Otok Pag je površinom 5. najveći hrvatski otok. Otok je poznat po slaboj pokrivenosti vegetacijom nekih svojih dijelova. Otok Pag je jedini hrvatski otok koji je podijeljen između dvije županije. Sjeverni dio otoka (Grad Novalja) nalazi se u Ličko-senjskoj, a južni (Grad Pag, Općina Kolan i Općina Povljana) u Zadarskoj županiji. Na otoku Pagu imamo 27 mjesta: Tovarnele, Lun, Dudići, Jakišnica, Potočnica, Stara Novalja, Novalja, Gajac, Caska, Kustići, Zubovići, Vidalići, Metajna, Kolan, Mandre, Šimuni, Proboj, Košljun, Gorica, Vrčići, Stara Vasa, Dinjška, Miškovići, Povljana, Vlašići, Smokvica i Pag. Stanovništvo otoka stoljećima se bavilo stočarstvom, poljoprivredom, ribarstvom, maslinarstvom i pčelarstvom, a na području grada Paga i proizvodnjom soli.

Ošljak

Otok Ošljak ima 0,34 km2, 2 km obale i udaljen je samo pola NM od Preka. Najmanji je stalno naseljeni otok na Jadranu i ima zaštićeni krajobraz (od 1985. g.) na kojem masline, borovi i čempresi nadsvođuju kamene plaže. Mjesto je primjer tradicionalne mediteranske arhitekture, u kojem se nalazi stara ribarska lučica s crkvicom Sv. Marije iz 6. stoljeća, jedno je od najslikovitijih mjesta na cijelom Jadranu. Pješačka staza oko otoka duga je 2 km, prolazi uz svjetionik i ostatke nekadašnjih vjetrenjača iz 16. stoljeća i istinski je užitak za poklonike pješačenja, a najviši vrh je 90 metara. Otok je povezan trajektnom linijom sa Zadrom i Prekom.